Category Archives: Stara planina

Nova meterološka stanica na Staroj planini

Republički hidrometeorološki zavod u saradnji sa Građevinskim fakultetom iz Niša, JP,,Stara planina’’ i hotelom ,,Stara planina’’, postavio je novu automatsku meteorološku stanicu koja je uvrštena u mrežu hidrometeoroloških stanica RHMZ-a.

Lokacija stanice je na mestu “Vidikovac’’, između vrha ,,Babin zub’’ i hotela ,,Stara planina’’.

Gostima hotela kao i drugim posetiocima planine, biće dostupni  podaci o vremenskim uslovima koji će obuhvatati temperaturu, biometeorološku prognozu, prognoza UV indeksa, vrstu i količinu padavina, visinu snežnog pokrivača, jačinu vetra i sl.

Gore navedeni podaci, biće dostupni javnosti i na zvaničnom sajtu RHMZ-a http://www.hidmet.gov.rs/ciril/prognoza/index.php




Trening o utvrđivanju i kontroli kvaliteta drvne sečke

Nacionalna asocijacija za biomasu SERBIO, u okviru GIZ DKTI projekta, vas poziva na trening pod nazivom „Trening o utvrđivanju kvaliteta i kontroli kvaliteta drvne sečke“,.

Trening je razvijen od strane Visoke škole za primenjenu nauku (HAWK), Nemačka, u okviru istraživačkog projekta „QualiS“, a svoja znanja na ovu temu preneće treneri:

– Vojislav Milijić, dipl.ing.šum

– Đorđe Marić, dipl.ing.šum

– Viktor Radić, dipl.ing.maš

– Nataša Rubežić, dipl.pr.

Mesta održavanja treninga su:

31.10. Smederevo, Hotel Car, ulica Đure Daničića 66, 10:00-16:30h

1.11. Valjevo, Hotel Grand, Trg Živojina Mišića 1, 10:00-16:30h

2.11. Bajina Bašta, Vojvode Mišića 3, JP „Nacionani Park Tara“ Uprava, 10:00 – 16:30

3.11. Zlatar, Hotel Zlatarski Biseri, Babića Brdo bb, Zlatar od 10:00 – 16:30

6.11. Kladovo (informacije o mestu održavanja biće naknadno objavljene)

7.11. Knjaževac/Pirot – Stara Planina (informacije o mestu održavanja biće naknadno objavljene)



Knjaževac : Milomir se seli u pećinu (Foto & Video)

Milomir Mitrović (82) iz Kalne kod Knjaževca rešio da sa suprugom Gvozdenkom napusti oronulu kuću zbog prevelikih dažbina. Kad plate sve račune, od 15.000 dinara penzije ne ostane im gotovo ništa.

 

STARINA Milomir Mitrović iz Kalne kod Knjaževca “troši” devetu deceniju u trošnom kućerku, sa svojom životnom saputnicom Gvozdenkom (76). U muci i nemaštini. Supruga mu je jedva pokretna, a od spiska lekova, koje oboje piju, mogla bi da se, kako kaže, napiše omanja knjiga. Nikome ništa ne duguju, ali sa 15.000 dinara njegove penzije, jedva sastavljaju kraj sa krajem u zaseoku Gornje Polje. Kada plate struju, telefon, vodu, porez i lekove, ne ostane mnogo. Gotovo ništa. Zato je starina odlučio – seli se u pećinu na ulazu u Kalnu!




 

 Milomir pred ulazom u svoj "novi dom" Foto L. Kozarčić

Milomir pred ulazom u svoj “novi dom” Foto L. Kozarčić

Ne mogu, ljudi, više sve ovo da izdržim – tiho nam govori deka Milomir (82).

– U pećini nema ni struje, ni vode, ni telefona, ali ni poreza, ni računa… Biće nam sigurno jeftinije da tamo preživimo. Nadam se da ću do zime uspeti da sredim naše novo porodično gnezdo.

Upregao deda Milomir – sebe u prikolicu, pa vuče građu do pećine. Sređuje novi dom, za sebe i baku Gvozdenku, svakog dana od jutra do mraka. Planira i staru peć da postavi u pećini, da se greju. A bez dažbina, ostaće im para, veli, da kupuju hranu. Uzani tunel, na 200 metara od ulaza u Kalnu, vidi se s puta. Unutra u pećini, skriveno je još nekoliko uskih prolaza. Komfor, međutim, Milomiru i ne treba.

POMOĆ SVI koji žele da pomognu Milomiru i Gvozdenki, kojima sigurno nije mesto u pećini, mogu da se jave Fondu humanosti “Novosti” na broj telefona 011-3028-162, a na raspolaganju je i imejl adresa fond@novosti.rs.

– Svakog meseca penzija mi ode na račune za kuću koja samo što se ne raspadne – kaže Milomir. – Srušiće je i najmanji zemljotres. Od tri odeljenja, žena i ja koristimo samo sobičak. Kupatilo nije u upotrebi. Bojler, koji sam kupio za vreme Tita, ne radi već decenijama. Vodu sam zato zavrnuo, ali računi jednako dolaze. I možda za nekoga to nije mnogo, ali za mene je i previše. Zato sam rešio da se selim.

A kućerak u Gornjem Polju, sećaju se Mitrovići, sami su sagradili. Opština im dala plac kada su se uzeli. Zemlju nikakvu nemaju, pa ni stoku, ni živinu. Milomirova familija ostala je na Babinom zubu. Imao je roditelje, tri brata i dve sestre. Niko više od njih nije živ, a to malo imanja, razdelili drugi naslednici. Nije, kaže, bogzna šta ni bilo.

Već danima vredni čovek uređuje prilaz pećini, istoj onoj gde su se srpski seljaci iz ovog kraja krili od Bugara u vreme rata.

– Kako su se oni onda sakrivali od neprijatelja i mučitelja, tako i ja bežim od svojih, nemaštine i računa – veli Milomir.

– Supruga se nećka, ne ide joj se… Ona kako hoće, ali ja moram.
Vek je Milomir proveo radeći kao tapetar, građevinac, i u preduzećima za auto-transport. Njegova Gvozdenka decenijama je čistila prostorije banke u Kalni, Knjaževcu, Negotinu.

– Na papiru, radila je četiri sata, a ostajala mnogo duže, koga god treba menjala, a eto ni do danas nije zaslužila penziju – priča dobroćudni starac.

Sin jedinac Brižit (51), i unuka Gabrijela (23) žive u Negotinu. – Muče se i oni – kaže deka.

– Sin je obućar, zanatlija i on se jedva pokrpi sa svojim dažbinama. Unuka nema posao. Skoro nam je sin dolazio, vodio majku kod lekara, jer nedeljama nije mogla na noge. A Gabrijelu sam video pre dva meseca. Rekao sam im za pećinu. Ćute. Ništa mi ne kažu.

A u selu, pričaju. Gurkaju se kad prođe Milomir, podsmevaju se njegovoj odluci. A Milomir ne mari. Do kraja je, kaže, došlo, više nema kud. Do pećine.

NUDILI MI “SIGURAN SMEŠTAJ”

BOLI me i nepravda – kaže Milomir. – Znam da pomoć dobijaju i oni koji imaju mnogo više od mene i Gvozdenke, a iz Centra za socijalni rad mene i suprugu su odbili. Kažu, imamo kuću. Kada sam se žalio da ne mogu da plaćam struju, ponudili su mi siguran smeštaj zatvorsku tamnicu i sveće na poklon. Pisao sam predsedniku Opštine Knjaževac, koji me slao Centru za socijalni rad, a nedavno i Aleksandru Martinoviću, od koga sam tražio da pošalje nekog iz Skupštine Srbije zaduženog za penzionere. Možda nije mogao da pročita moj rukopis, pa mi još nije odgovorio.

Link do video priloga

Flickr Album Gallery Powered By: WP Frank



Izvor novosti.rs

Penzioneri iz Negotina pošli na izlet na Staru planinu

Prešli smo 300 kilometara i izgubili ceo dan da bismo slušali prezentaciju o nekim dušecima – kaže penzionerka Jovanka Stajković.
Grupa od stotinak penzionera iz Negotina, iako su uplatili po 600 dinara za celodnevni izlet na Staru planinu, umesto na vrhu Babin zub završila je u selu Inovo, na prezentaciji dušeka i posteljina!

Iz Negotina su krenula dva autobusa, sa 108 penzionera. Nakon četiri sata vožnje i pređenih 150 kilometara, oni su zastali u selu Inovo, u podnožju Stare planine, gde im je rečeno da će odslušati kratku prezentaciju jednog proizvođača dušeka i posteljina.

– Posle završene prezentacije, jedan autobus je nastavio put Babinog zuba, dok je šofer našeg autobusa kazao da ima potpisan nalog da nas vozi samo dovde i da ne može da ide dalje – kaže penzionerka Jovanka Bubulović.

Penzioneri su se gotovo tri sata ubeđivali sa vozačem, ali im je on kazao da jedino može da ih vrati u Negotin, što se, na kraju, i desilo.

– Prešli smo 300 kilometara i izgubili ceo dan da bismo slušali prezentaciju o nekim dušecima – dodaje penzionerka Jovanka Stajković, koja je za ovu priliku čak kupila i cipele za planinarenje.

U Penzionerskoj organizaciji u Negotinu, koja je organizovala ovaj izlet, ne znaju kako je došlo do ovakvog propusta, a slučaj je prijavljen turističkoj inspekciji.


Stara planina : Kanjon Rosomačke reke

Rosomački lonci, ili kanjon Rosomačke reke, jedan je od najlepših prirodnih fenomena u Srbiji, sakriven na Staroj planini, na samo tridesetak kilometara od Pirota, a malo ko za njega zna.

U malenom Rosomačkom kanjonu, koji nije širi od pet, nije viši od 70 i ne duži od 500 metara, skrivena je netaknuta prirodna lepota od koje zastaje dah. Bočne strane klisure su strme i izdubljene u slojevitim krečnjacima, a samu klisuru karakterišu mali lonci-virovi. U sedimentima krečnjačkih škriljaca mogu se naći mnogobrojni i raznovrsni amoniti, ostaci izumrlih morskih glavonožaca koji su najčešće imali spiralnu kućicu. Zbog strmine stena, vodi, koja je prozirno bistra i ledena, pošto nikad nije toplija od pet do šest stepeni, skoro je nemoguće prići.