Knjaževac se okreće turizmu

Suočeni sa desetkovanom privredom zbog loših privatizacija ili gubitka konkurenske trke, lokalna samouprava u Knjaževcu i mnoge organizacije već dve godine rade na jačanju turizma u kome vide nadu za opstanak tog grada u kome zivi oko 32.000 ljudi.

Blizina Stare planine, nedirnuta priroda i čnjenica da se grad “na dva Timoka” koga zbog sedam mostova nazivaju i srpska Venecija, nalazi na alternativnom putnom pravcu, Bugarska – Srbija, pružaju dobar preduslov da se napornim radom i marketingom dođe do dobrih rezultata.

To smatra direktor Turističke organizacije Knjaževac “Saša Ignjatović.

“Imajući u vidu turističke potencijale na Staroj planini, turizam u Knjaževcu je bitna pretpostavka za budući razvoj cele opštine, jer je privreda, na koju se oslanjao ovaj grad, zamrla poslednje dve decenije”, podseća on.

U odnosu na broj stanovnika, utisak je da je u Knjaževcu osamdesetih godina bilo više brend fabrika nego u mnogo većim jugoslovenskim gradovima.

Mašinska industrija “IMT” zapošljavala je 1.400 radnika, tekstilna “Branka Dinić” 1.200, u obućarstvuu “Ledi” radilo je 3.400 radnika a u Džervinu 1.200.

Knjaževac uskoro nova turistička atrakcija? (Foto: wikipedia.org, Mazbin)

 
Knjaževac uskoro nova turistička atrakcija? (Foto: wikipedia.org, Mazbin)

Prema podacima gradskih službi, osamdesetih godina u privrednim granama koje su se bavile direktnom proizvodnjom u Knjaževcu bilo je zaposleno oko 7.000 radnika. Tri decenije kasnije, u tim delatnostima ih je duplo manje.

Ovde se procenjuje da je svega 30 do 40 odsto radnika navedenih fabrika pronašlo posao, ali je najviše bez radnih mesta ostala muška populacija koja svoju šansu vidi baš u turizmu i pratećim aktivnostima.

“Cilj Turističke organizacije i strategija opštine je da se, oslanjajući se na objekte na Staroj planini, razviju i prateći turistički sadržaji a okolno stanovništvo za potrebe turista snažnije uposli u poljoprivredi i stočarstvu”, kaže on.

Priroda neopterećena zagađivačima i potenciranje na organskoj hrani proizvedenoj u okolnim selima, pružaju garanciju da će ljubitelji zdravog zzivota tu naći svoj mir i odmor.

Zato, kaže sagovornk Bete, “karte se ne bacaju” samo na zimski turizam, već i na porodične aranžmane i seoski turizam tokom cele godine.


 
Pogled na Staru planinu (Foto: wikipedia.org, Branko Vojinovic)
Pogled na Staru planinu (Foto: wikipedia.org, Branko Vojinovic)

Na ruku Knjazzevčanima ide i statistika, koja pokazuje da se grad, bar na prvi pogled, budi iz letargije u koju je upao prethodne dve decenije.

Ditektor TO Knjaževac kaže da je samo prošle godine tim područjem turistički prošlo čak 4.400 biciklista, a da je na Staroj planini u hotelu “Stara planina” koji posluje u sastavu istoimenog preduzeća, sve više gostiju iz Bugarske, Češke, Slovačke, a zarad lovnog
turizma, ova planina je omiljena destinacija Italijanima.

Ovaj hotel je predat na upravljanje austrijskoj kompaniji “Falkensteiner Michaeler Tourism Group”, i u toku su radovi na adaptaciji nekih delova hotela kako bi se pružile i dodatne usluge.

“Hotel polaže nade u porodični turizam tokom cele godine, budući da Stara planina još nije razvijena za velike grupe turista. Njeni sadržaji nisu namenjeni mondenskom životu i to nije destinacija koja će zadovoljiti tu klijentelu”, smatra Ignjatović, predsednik organizacije koja je bila sveukupni pobednik za nabolju urađenu prezentaciju na nedavnom sajmu turističkih publikacija i suvenira u Leskovcu.

U cilju razvoja seoskog turizma i čuvanja tradicije zarad jačanja ove privredne grane, sedmu godinu za redom Udruženje za negovanje tradicije “Izvor” iz Knjaževcu organizuje dvodnevne susrete etno udruženja.

Prošlog vikenda je ova manifestacija okupila oko dve stotine izlagača iz 34 grada iz Srbije i Bugarske.

Prvi put, proizvode su na sajmu predstavili i izlagači iz Bugarske, ali i iz Vojvodine, kao i predstavnici Mađara, Slovaka i Rumuna.

B92

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *