Category Archives: Drugi pišu

Stara planina korak bliže Turističkom selu

 

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izdalo je prošle nedelje prvi put pozitivne lokacijske uslove za izgradnju 23 objekta, od ukupno planiranih 48 objekata na Jabučkom ravništu, na Staroj planini. Ukupna površina 23 objekta je oko 8.000 m2.
Budući objekti se nalaze u obuhvatu PDR-a 2. faze i udaljeni su oko 250 m od postojeće gondole, a planirana žičara, sa pripadajućom stazom će biti izgrađena na oko 50 m od ove lokacije.
Sve parcele su u privatnom vlasništvu i lokacijski uslovi su dobijeni nakon što je odrađena preparcelacija i pošto je usvojen Urbanistički projekat za te parcele. Planirano je oko 300 ležajeva na tom području.
– Nadamo se da ćemo uspeti da dobijemo građevinske dozvole do sledeće građevinske sezone i da konačno ozbiljnije krenemo u razvoj Stare planine, uz plansku izgradnju i očuvanje prirode – navode investitori.
Sledi projektovanje idejnih projekata, potom njihova potvrda na Revizionoj komisiji Ministarstva, a nakon toga ide izrada Projekata za građevinsku dozvolu i na kraju i dobijanje građevinskih dozvola.

The post Stara planina korak bliže Turističkom selu appeared first on Knjaževačke vesti.

Javni uvid u Plan upravljanja Parka prirode „Stara planina“

 

U toku je javni uvid u Plan upravljanja Parka prirode „Stara planina“, najvećeg zaštićenog prirodnog područja Srbije. Javno preduzeće „Srbijašume“, u svojstvu upravljača parka, pripremilo je desetogodišnji plan upravljanja, koji ima za cilj da odredi osnovne smernice i prioritete u zaštiti, očuvanju i korićenju zaštićenog područja, kao i mere i aktivnosti za ostvarivanje plana.

Ovaj dokument, ujedno je i pokušaj da se odgovori na pretnje i rizike koji ugrožavaju park prirode, a među njima se posebno u planu navode izgradnja turističke infrastrukture, bespravna gradnja, izgradnja derivacionih minihidroelektrana, neadekvatno upravljanje otpadom i nestajanje autohtonih pašnjaka.

Zanimljivo je da, između ostalih aktivnosti, plan predviđa mere za očuvanje autohtone potočne pasrtmke, autohtonih rasa ovaca, kao i reintrodukciju određenih iščezlih biljnih i životinjskih vrsta. Pomak u odnosu na Plan upravljanja za period 2010-2019. godine, predstavlja činjenica da novi plan tačno navodi vrste koje će biti u planu reintrodukcije. Fokus je na beloglavom supu, vrsti ptica lešinara koje su do pedesetih godina XX veka gnezdile na Vidliču i Staroj planini, a onda nestale naletom trovanja vukova i drugim aktivnostima čoveka. Danas, ova ptica se može videti samo u preletu iznad Stare planine, a namera „Srbijašume“ je da ponovo pokrene hranilište za lešinare i druge nekrofage, koje je do pre desetak godina eksperimentalno funkcionisalo na jednom lokalitetu u blizini sela Rsovci.



Plan upravljanja, takođe, otvara vrata za uvođenje nekih inovativnih i alternativnih mera u održavanju pašanjaka Stare planine, koji su u procesu nestajanja usled prestanka tradicionalne ispaše i posledične invazije kleke, breze i drugih žbunastih vrsta. Kao jedna od mera, navodi se ponovno vraćanje nekih davno nestalih vrsta, poput evropskog bizona – zubra, ali i puštanje u prirodu divljih i feralnih konja, prateći primere drugih zaštićenih prirodnih područja u regionu i svetu.

JP „Srbijašume“ planira da se aktivnije pozabavi i očuvanjem narodnog graditeljstva, na način što će inicirati izradu programa rekonstrukcije i konzervacije objekata graditeljskog nasleđa i pronalaženja načina i izvora za finansiranje takvog programa. „Predložiće se uspostavljanje tipologije kuća u staroplaninskim selima kao i procedura na rekonstrukciji radi zaštite i unapređenja postojećih seoskih kuća i modela kuća koje karakterišu staroplaninsku arhitekturu“, navodi se u planu.

Predviđeno je i postavljanje ulaznih stanica u park prirode iz pravca Dimitrovgrada, Pirota i Knjaževca, a u cilju kontrolisanja ulaska, sprečavanja bespravne gradnje i bespravnog korišćenja prirodnih resursa. Uz formiranje novih centara za posetioce kod Radičevca, Toplog Dola, Široklih Luka i Arbinja, planira se i uspostavljanje stanice za prstenovanje ptica i osmatračnice kod Donjeg Krivodola u službi popularizacije ornitologije i praćenja migracije ptica.

Na zahteve lokalnih zainteresovanih strana da se predstavnicima seoskih zajednica Stare planine omogući da se aktivnije uključe u proces donošenja odluka, na način što bi se formirala neka vrsta foruma ili saveta, upravljač JP „Srbijašume“ odgovorio je tako što je ostavio mogućnost da se godišnjim programima upravljanja odrede „konkretni oblici saradnje sa lokalnim stanovništvom, korisnicima i vlanicima nepokretnosti na Staroj planini“. Razlog za izostajanje Saveta korisnika iz Plana upravljanja tumači se činjenicoma da je država ovakvo učešće javnosti kroz Savet korisnika predvidela jedino u Nacionalnim parkovima, ali ne i u drugim zaštićenim prirodnim područjima, a Stara planina ima status „parka prirode“, ne nacionalnog parka.

Zainteresovani građani, organizacije i institucije imaće mogućnost do 23.05.2019. godine da upravljaču dostave primedbe i predloge na predloženi nacrt plana, koji će nakon toga biti razmatrani od strane Komisije za javni uvid, na sednici zakazanoj za 28.05.2019. u Pirotu. Konačan uslov za usvajanje plana biće dobijanje saglasnosti Ministarstva zaštite životne sredine i prethodno usaglašavanje sa ostalim nadležnim ministarstvima.



foto Sergej Ivanov http://far.rs

The post Javni uvid u Plan upravljanja Parka prirode „Stara planina“ appeared first on Knjaževačke vesti.

Turizam : Završena rehabilitacija dela puta Pirot – Knjaževac (Video)

Veliki broj apela lokalne samouprave, Javnom preduzeću “Putevi Srbije” da se na kvalitetniji način održavaju i uređuju regionalni putevi koji su pod ingerencijom države, urodio je plodom, a rezultati se najbolje vide na regionalnom putu Pirot-Knjaževac,  tačnije od nekadašnje Sopotske petlje do ulaska u knjaževačku opštinu.

Poslednji neasfaltirani deo puta, dužine oko kilometar, pre samog ulaza u selo Cerova, završen je ovih dana. U toku su završni radovi na uredjenju bankina.

Takodje na inicijativu lokalne samouprave i lokalnog stanovništva, Koridori Srbije, počeće ove godine radove na nadvožnjaku na Sopotskoj petlji, a očekuje se i asfaltiranje puta od Sopotske petlje do Industrijske zone i ulaza u Pirot, s autoputa.

Pre ovoga je asfaltiran  Jedan od tri pravca puta ka Staroj planini Svrljig – Kalna    kao i kompletna deonica iz pravca Knjaževca do Hotela Stara planina.

Stara planina kao treći po veličini ski centar u Srbiji pruža brojne mogućnosti kako za rekreaciju tako i razvoj seoskog turizma koji sa sobom povlači i buđenje pomalo uspavane privrede ovog regiona.

Time će sva tri pravca do tog planinskog centra biti završena itako će jedan od uslova za formiranjem integralnog turističkog proizvoda jugoistočne Srbije, biti ispunjen, a posetioci još brže i bezbednije stizati do te planinske lepotice”, izjavila je tada  Dragana Sotirovski načelnica Nišavskog upravnog okruga.

 




Izvor / foto pirotskevesti.rs/Stara planina info – Knjaževačke vesti

The post Turizam : Završena rehabilitacija dela puta Pirot – Knjaževac (Video) appeared first on Knjaževačke vesti.

Studenti šumarstva čiste reke i pošumljavaju Staru planinu

Studenti beogradskog Šumarskog fakulteta boraviće narednih dana u selu Dojkinci.

PEDESETORO studenata beogradskog Šumarskog fakulteta narednih dana boraviće u selu Dojkinci, na Staroj planini. Oni će, u okrviru projekta “Tvoj život su tvoja dela”, očistiti priobalje Dojkinačke reke i druge planniske vodotokove, ali će takođe i pošumljavati ovaj deo planine.

Kako kažu u Šumskom gazdinstvu i Turističkoj organizaciji Pirot koje su suorganizatori ovog skupa, ideja je da ova planina postane nastavno-naučna baza za faklutete kojii se bave prirodom i uopšte florom i faunom. Akcija će trajati do 14. aprila, a studenti će boraviti u Planinrskom domu u Dojkincima.

U Beogradu je juče održan sedmi Sabor učesnika omladinskih akcija i volontera Srbije na kome je istaknut značaj uključivanja mladih na zaštiti i unapređenju životne sredine organizovanjem omladinskih radnih akcija i volonterskih kampova za šta je, kako je rečeno, neophodna podrška nadležnih organa i stručnih institucija.


Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Na skupu, u organizaciji Udruženja omladinskih radnih akcija i volontera Srbije i Udruženja učesnika ORA Beograd, uručene su plakete za negovanje tradicija dobrovoljnog rada i pružanje pomoći u ostvarivanju ciljeva udruženja učesnika omladinskih akcija.

Plakete su dobili ministar zaštite životne sredine Goran Trivan i predsednik opštine Novi Beograd Aleksandar Šapić.
Ministar je istakao značaj radnih akcija i poručio da nije sramota voleti svoju zemlju, te da je danas rodoljublje pošumljavanje.

Pošumljavanje je najbolji, najjeftiniji i najjednostavniji način da se rešimo posledica klimatskih promena. To je jednostavno, jeftino i ne traži ništa osim naše organizovanosti i zato organizujte se, pozovite mlade ljude, razgovarajte sa školama jer ćete imati našu ne samo podršku već i finansijsku pomoć za pošumljavanje„, rekao je Trivan.

Dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu Ratko Ristić je rekao da su učesnici radnih akcija u bivšoj Jugoslaviji imali snažnu potrebu da rade nešto za svoju zemlju i dodao da taj osećaj kod mladih postoji i danas što se pokazalo tokom poplava 2014. godine kada su mnogi mladi samoinicijativno učestvovali u odbrani od poplava i donirali hranu, odeću.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

On je dodao da sutra 50 studenta Šumarskog fakulteta ide na Staru planinu gde će učestvovati u akciji pošumljavanja.

Predsednik Skupštine Udruženja omladinskih radnih akcija i volontera Srbije Sreten Jovanović je rekao da je važno podstaći mlade da učestvuju u radnim akcijama za koje je, dodao je, neophodna pomoć nadležnih organa i stručnih institucija.

Naveo je da je kroz zakonodavne regulative potrebno stvoriti uslove za to i izrazio nadu da će akcijaški duh ponovo naći svoje mesto.

Predsednik Saveza udruženja učesnika omladinskih radnih akcija Srbije Momčilo Talijan je pozvao učesnike Sabora da budu jedinstveni i uspostave akciono partnerstvo svih institucija akcijaša u našoj zemlji.

„Da se u tom partnerstvu lepo družimo, međusobno poštujemo i uvažavamo i pre svega pomognemo, srazmerno svojim mogućnostima, oživljavanju omladinskih radnih akcija u Srbiji“, dodao je on.

Na skupu, kome su prisustvovali i nekadašnji akcijaši, prikazan je kratak film o omladinskoj radnoj akciji „Pešter“ koja je počela 1978. godine i trajala 12 godina.



Milisav Pajević

izvor energetskiportal.rs/

The post Studenti šumarstva čiste reke i pošumljavaju Staru planinu appeared first on Knjaževačke vesti.

Nove naknade u Parku prirode “Stara planina

Javno preduzeće „Srbijašume”, u ulozi upravljača Parka prirode “Stara planina”, donelo je u drugoj polovini marta ove godine Odluku o naknadama za korišćenje zaštićenog područja Park prirode „Stara planina”. Odluka, kojom je utvrđena visina, način obračuna i plaćanja naknada za korišćenje zaštićenog područja Park prirode „Stara planina”, treba da omogući upravljaču parka novac za finansiranje aktivnosti zaštite, uređenja i promocije Parka prirode “Stara planina”. Značaj ovakvih naknada za upravljača parka prirode ogleda se u podatku da je tokom 2018. godišnji program upravljanja parkom finansiran sa svega 9 miliona dinara iz budžeta R.Srbije, a sa 32 miliona dinara prikupljenih od naknada u parku.

Odluka, donešena na osnovu Zakona o zaštiti prirode i uz saglasnost Ministarstva zaštite životne sredine, predviđa obavezu plaćanja naknade za obavljanje delatnosti putničkih agencija, turoperatora, restorana, trgovine, zanatskih usluga, rudarstva, energetike, saobraćaja; za postavljanje vikendica; za održavanje turističkih, rekreativnih, sportskih i drugih manifestacija i aktivnosti; za korišćenje imena i znaka zaštićenog područja; za zauzeće prostora za objekte koji svojim izgledom narušavaju svojstvo zaštićenog područja; za sakupljanje lekovitog bilja; za elektroenergetsku i skijališnu infrastrukturu, ali i za snimanje i fotografisanje…

Predviđeno je da po osnovu ove Odluke vlasnik hotela plaća kao godišnju naknadu 1200 dinara, a vlasnik kuće sa seoski turizam 430 dinara po krevetu. Turista koji reši da prenoći u šatoru, u obavezi je da plati 30 dinara dnevno po m2. Za minihidroelektrane određena je naknada u iznosu od 150.000 dinara.


Zanimljivo je da će onaj ko želi da u komercijalne svrhe napravi fotografiju u parku prirode morati da plati 2.000 dinara po danu, a onaj ko želi da lovi puškom platiće skoro 9 puta manje. Naknada za seču šume ovom odlukom nije predviđena, iako je Odluka o naknadama iz 2014. godine između ostalog sadržala i naknadu za korišćenje – seču šume, u iznosu od 50 dinara po m3 drvne mase. Upravo obim eksploatacije šume na Staroj planini izaziva zabrinutost dela lokalne javnosti, s obzirom na nanošenje štete na putnoj infrastrukturi od strane teških kamiona, kao i seču stoletnih bukovih šuma.

Na molbu portala FAR da prokomentariše izostanak naknada za seču šume, Gordana Jančić ispred Sektora za šumarstvo i zaštitu životne sredine, JP “Srbijašume”, obrazložila je odustvo takve naknade činjenicom da je Srbijašume ujedno i korisnik šuma, da ne može samo sebi da naplaćuje naknade, ali i da ovo javno preduzeće ne želi da nameće ovu naknadu lokalnom stanovništvu.

This image has an empty alt attribute; its file name is 194-1024x683.jpg Gordana Jančić, JP „Srbijašume“
“Nema naknada za posečeno drvo zato što su JP Srbijašume u dvostrukoj ulozi, mi smo i korisnici i upravljači i ne možemo naplaćivati sami sebi. Naša orijentacija je da se za seču privatnih šuma lokalno stanovništvo ne opterećuje naknadama. I to nije samo na Staroj planini, takvih naknada nema svuda gde smo mi upravljači“, izjavila je Gordana Jančić.

Što se tiče komentara da JP “Srbijašume” ne nadoknađuje štetu na putevima nastalu prolaskom teško natovarenih kamiona, Gordana Jančić je objasnila da Zakon o naknadama za korišćenje javnih dobara i Zakon o šumama nalaže da korisnik šuma plaća naknadu za svaki kubik posečenog drveta i uplaćuje u Budžet R.Srbije i to JP “Srbijašume” i čini. “Budžet R.Srbije zadržava od te naknade 70%, a 30% ide lokalnoj samoupravi gde je drvo posečeno. Budžetski sistem to usmerava dalje prema lokalnim samoupravama”, dodala je Gordana Jančić.

Ovom odlukom ostavljena je mogućnost da JP “Srbijašume” postavi odgovarajuće objekte, opremu i osoblje na ulazima u park prirode, kako bi vršila naknadu za korišćenje vozila na motorni pogon u zaštićenom području, ali po rečima naše sagovornice takva naknada se u dogledno vreme neće uvoditi, a neće se naplaćivati ni fotografisanje od strane turista i posetioca ukoliko je to za njihove lične potrebe.

Sredstva ostvarena od naknada po ovoj odluci, koristila bi se za zaštitu, razvoj i unapređenje PP “Stara planina”, stoji u tekstu odluke objavljenom u Službenom glasniku.

This image has an empty alt attribute; its file name is 195-1024x614.jpg
Dotrajala tabla na ulazu u Park prirode na Vidliču, postavljena 2007.godine.


Sergej Ivanov

Foto: Sergej Ivanov

Izvor http://far.rs/

The post Nove naknade u Parku prirode “Stara planina appeared first on Knjaževačke vesti.