Rosulja (Drosera rotundifolia) pripada porodici mesožderki jer tamani male insekte i muve. Kada se neki insekt slučajno zalijepi na list prekriven crvenkastim žlijezdanim dlakama, na kojem se luči tečnost nalik rosi, u kratkom vremenu bude svaren. Zbog tečnosti koja svjetluca na sunčevim zracima, biljka je nazvana rosulja, a narod je zove rosna trava i rosica. Iz njenog “zagrljaja” insekt ne može da pobegne pa je zovu i muvolovka.

Najčešće raste na kiselim i vlažnim močvarnim zemljištima, kao i na tresetištima među mahovinom. Zbog stalne upotrebe pesticida i drugih hemijskih preparata ubrzano nestaje, pa je kod nas zaštićena vrsta. Na Vlasini postoji vlasinska rosulja, koja samo tu uspijeva i ne može da se presadi u drugi dio Srbije. Od 170 vrsta koliko je ima, slična vlasinskoj može da se nađe na Staroj planini i Mlačištu u regiji Čemernika, ka Grdeličkoj klisuri. Zbog nekontrolisanog uništavanja i izuzetne ljekovitosti, rosna trava je zaštićena i u mnogim evropskim zemljama.

Ljekoviti je dio iznad korijena, dok biljka cveta od juna do kraja avgusta. Bere se u julu i avgustu, suši u tankom sloju na promaji u hladu, da bi očuvala boju, a potom u tamnoj staklenoj boci. Od ljekovitih sastojaka najviše ima naftohinonskih derivata, prije svega plumbagin i drozerin. Zbog naftohinona efikasno djeluje na streptokoke, stafilokoke, pneumokoke, pa je pogodna za djecu. U zavidnim količinama sadrži i tanine, organske kiseline, bojene materije, soli kalijuma i kalcijuma…

U vidu čaja djeluje protiv kašlja, bronhijalnog katara, bronhitisa, hronične promuklosti, grča u grudima. Djelotvorna je i kod drugih plućnih bolesti, napada gušenja, katara ždrijela, pa čak i kašlja tuberkuloznih bolesnika. Da pomaže kod tuberkuloze potvrdio je i Pasterov institut u Parizu, koji je prilikom izvođenja ogleda ustanovio da samo mali dodatak rosulje kulturi bacila tuberkuloze trenutno zaustavlja njihov rast.

Preporučuje se i kao sredstvo za umirenje kod poremećaja varenja. Posebno je djelotvorno kod nadražaja na povraćanje, kod jutarnjeg povraćanja trudnica, kod jakog osjećaja gladi, ali i kod katara bešike.

Sok za kurje oko

Od svježe biljke cijedi se sok koji se koristi za spoljašnju upotrebu kod bradavica i kurjeg oka. Sok se direktno nakapa na problematični dio kože i ostavi da se osuši. Postupak se ponavlja sve dok koža ne postane čista.

Čaj za sve tegobe

Bez obzira o kojoj se od navedenih bolesti radi, priprema se univerzalni čaj. Za jednu šolju odvaja se 1 kašičica osušene i usitnjene rosulje, sipa u ključalu vodu i ostavi da odstoji 20 minuta. Nakon toga se procijedi i pije u malim gutljajima, a dnevno jedna do dvije šolje čaja.

Kod kataralnih bolesti čaju može da se doda med ili smeđi šećer. Dnevnu količinu čaja ne bi trebalo prekoračiti jer može doći do napada kašlja, čak i grčeva u grudima i gušenja.

Večernje novosti