Daily Archives: June 3, 2017

Uspešna promocija proizvoda mlekare „Stara planina“ u hotelu Zira u Beogradu

Mlekara „Stara planina“ iz Dimitrovgrada nastavlja uspešnu godinu.

Nakon osvajanja Velikog šampionskog pehara na nedavno održanom Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, ova dimitrovgradska mlekara juče je promovisala svoje proizvode i u poznatom beogradskom hotelu Zira.





Misterija pećinske crkve kod Rsovaca

ELAVI ISUS, ILI ĆELAVI SVETI PAVLE ?!

Da li zaista postoji misterija freske „ćelavog Isusa“, ili „Isusa mladenca“? Šta dokazuje uporedna „forenzička fotografska analiza“, likova Isusa Hrista i svetog Pavla: oblik njihovih glava, kose, i njenog rasporeda, izgled noseva, ušnih školjki, brada its? Da li je osnovana tvrdnja našeg sagovornika, da na fresci nije lik „ćelavog Isusa“, već lik ćelavog i mladog svetog Pavla? Da li ljudi više veruju onome što sami vide, ili što im je rečeno da treba da vide? Odgovara u ovom razgovoru, u formi ličnog stava, naš sugradjanin Igić K. Jovan – Jimmyjanus, politikolog, koji se više godina bavi istraživanjem ovakvih i sličnih graničnih pojava:

 

Prvi deo intervjua

P.V: Predlažem da krenemo sa pitanjem, gde se nalazi isposnica posvećena svetim Apostoloma Pavlu i Petru, u kojoj se nalazi poznata freska sa likom “ćelavog Isusa”, i iz kog je perioda?

Potrudiću se da u razgovoru sa vama predstavim ozbiljne dokaze, da se ne radi o čudu, a još manje o misteriji, jer zapravo za dobre poznavaoce ovog kraja, koje nažalost nikada niko, i ništa nije pitao, nema ni čuda, a ni misterije! Naime, na dvadeset i drugom kilometru severo – istočno od Pirota, u predelu Srednjeg Visoka, na padinama planine Vidlič, smešteno je svojevremeno jedno od najgušće naseljenih staroplaninskih sela, selo Rsovci. U pomenutom selu na desnoj obali reke Visočice, na oko kilometar ipo od lokalnog mosta, a u pravcu sela Pakleštica, nalazi se mala crkva – isposnica, iz dvanaestog , ili  trinaestog veka, posvećena hrišćanskim Apostolima, svetom Petru i Pavlu. Crkvica bi sama po sebi, iako smeštena u pitoresknoj prirodnoj krečnjačkoj pećini brda Kamik, odnosno na književnom srpskom Kamen, a ne Kalik, kako su ga mnogi novinari, medju njima i Marko Lopušina, do sada pogrešno nazivali, bila jedna od mnogih na teritoriji Srbije i Evrope, da početkom sedamdesetih godina prošlog veka nije odjeknula neočekivana „senzacionalna” novinarska vest.